Blog "Milko Grmuša" ulazi u jednu novu fazu. Koncepcija koja je razvijana posljednjih godinu i po dana, a koja se bazirala na miksu provokacije, protivrječnosti, spajanja istih u nove početne premise, zatim tekstovi koji su se bavili budućnošću, ideologijama, književnošću, pravom, ekonomijom i psihologijom-dala je rezultat: blog je došao u fazu da ga mjesečno posjećuje skoro 5.000 individualnih posjetilaca, pri čemu je rast posjeta i komentara kontinuiran i stabilan.
Dobitna koncepcija neće se mjenjati, u nekim segmentima, štaviše, biće pojačana i pooštrena, ali biće i obogaćena. U tom smislu prvi novitet na blogu biće tviter intervju-"tviterju": riječ je o tome da autor bloga postavi deset pitanja preko tvitera nekom interesantnom sagovorniku, koji obavezno mora imati nalog na tviteru, i koji potom, takođe preko tvitera, na tih deset pitanja da svoje odgovore. Naravno, za obe strane važi jedno pravilo: svako pitanje i svaki odgovor moraju da se smjeste u 140 karaktera. Pa ko se bolje snađe.
Prvi tviterju vođen je sa g.Srđanom Rajčevićem, direktorom Agencije za informaciono društvo Republike Srpske. G.Rajčević ima svoj profil na tviteru, kao i lični sajt, što se i očekuje od čovjeka koji je zadužen da izgrađuje informaciono društvo u Republici Srpskoj. Lično, veoma poštujem činjenicu da je g. Rajčević našao vremena da odgovori na postavljena pitanja, znajući da će ista biti objavljena ovde na blogu, gdje je ostavljena mogućnost komentarisanja i polemike. Takođe, za godinu dana ponovo ću od njega tražiti tviterju, čisto da bismo napravili analizu šta je urađeno za dvanaest mjeseci. Uostalom, ako se negdje treba pokrenuti debata o informacionom društvu, onda je to internet. Iskreno se nadam da će i drugi javni funkcioneri što prije da prepoznaju važnost onlajn komunikacije sa građanima, a ono što ja mogu da obećam jeste da će se ova tviterju praksa nastaviti na ovom blogu i ubuduće.
Tviterju sa Srđanom Rajčevićem, direktorom AIDRS-a (Agencija za informaciono društvo Republike Srpske)
1. Koja su tri ključna cilja AIDRS-a?
- AIDRS od osnivanja teži jednom cilju - Republika Srpska, razvijeno informaciono društvo za sve, pod istim uslovima.
2. Najznačajniji ostvaren projekt iz Strategije razvoja e-vlade?
- Definitivno uvođenje elektronskog potpisa u pravni sistem Republike Srpske i praktična realizacija u ovoj godini (za javnu upravu).
3. Kakve konkretne koristi građani imaju od rada AIDRS-a?
- Pravna zaštita u elektronskom poslovanju (legislativa), digitalni identitet (u realizaciji), razvoj e-servisa (kontinuirano).
4. Koju upravnu proceduru mogu kao građanin da završim putem interneta?
- Testni servis: izvod iz zemljišne knjige, u realizaciji: elektronske matične knjige, u pripremi: on-line registracije privrednih društava.
5. Da li Vlada RS planira da u gradovima u RS uvede slobodne wireless zone?
- Radimo na tome već dvije godine, po rješavanju finansija očekujemo pilote u Banjaluci i Istočnom Sarajevu.
6. U kojim segmentima je e-uprava zamjenila upravu i koliko je javnih sredstava ušteđeno na taj način?
- Konkretno: sjednice Vlade bez papira, elektronska pisarnica - sa realizacijom e-potpisa uspostaviće se jedinstveni DMS za rep. upravu.
7. Kakve su mogućnosti e-poslovanja u Republici Srpskoj i BiH?
- Usvojen kompletan zakonski okvir, potvrđen od Evropske komisije. Ko želi da posluje elektronski to svakako može u RS.
8. Na koji način Vlada RS i javne ustanove onlajn komuniciraju sa građanima?
- Putem portala eSrpska, AIDRS i portala Vlade, e-mail, twitter. U planu uvođenje kolaboracionog el. servisa (live video, msg, voice).
9. Koliko je uopšte internet zastupljen u poslovnim i političkim aktivnostima u RS i BiH?
- Još nedovoljno u poređenju sa zemljama EU, slično ili više u odnosu na zemlje regiona
10. Znate li koliko ministara u Vladi RS ima fejsbuk ili tviter nalog i da li preko istog komuniciraju redovno sa građanima?
- Taj mi podatak nije poznat. U svakom slučaju AIDRS takve aktivnosti zagovara i aktivno promoviše.
Zanimljivo na netu
Dobitna koncepcija neće se mjenjati, u nekim segmentima, štaviše, biće pojačana i pooštrena, ali biće i obogaćena. U tom smislu prvi novitet na blogu biće tviter intervju-"tviterju": riječ je o tome da autor bloga postavi deset pitanja preko tvitera nekom interesantnom sagovorniku, koji obavezno mora imati nalog na tviteru, i koji potom, takođe preko tvitera, na tih deset pitanja da svoje odgovore. Naravno, za obe strane važi jedno pravilo: svako pitanje i svaki odgovor moraju da se smjeste u 140 karaktera. Pa ko se bolje snađe.
Prvi tviterju vođen je sa g.Srđanom Rajčevićem, direktorom Agencije za informaciono društvo Republike Srpske. G.Rajčević ima svoj profil na tviteru, kao i lični sajt, što se i očekuje od čovjeka koji je zadužen da izgrađuje informaciono društvo u Republici Srpskoj. Lično, veoma poštujem činjenicu da je g. Rajčević našao vremena da odgovori na postavljena pitanja, znajući da će ista biti objavljena ovde na blogu, gdje je ostavljena mogućnost komentarisanja i polemike. Takođe, za godinu dana ponovo ću od njega tražiti tviterju, čisto da bismo napravili analizu šta je urađeno za dvanaest mjeseci. Uostalom, ako se negdje treba pokrenuti debata o informacionom društvu, onda je to internet. Iskreno se nadam da će i drugi javni funkcioneri što prije da prepoznaju važnost onlajn komunikacije sa građanima, a ono što ja mogu da obećam jeste da će se ova tviterju praksa nastaviti na ovom blogu i ubuduće.
Tviterju sa Srđanom Rajčevićem, direktorom AIDRS-a (Agencija za informaciono društvo Republike Srpske)
1. Koja su tri ključna cilja AIDRS-a?
- AIDRS od osnivanja teži jednom cilju - Republika Srpska, razvijeno informaciono društvo za sve, pod istim uslovima.
2. Najznačajniji ostvaren projekt iz Strategije razvoja e-vlade?
- Definitivno uvođenje elektronskog potpisa u pravni sistem Republike Srpske i praktična realizacija u ovoj godini (za javnu upravu).
3. Kakve konkretne koristi građani imaju od rada AIDRS-a?
- Pravna zaštita u elektronskom poslovanju (legislativa), digitalni identitet (u realizaciji), razvoj e-servisa (kontinuirano).
4. Koju upravnu proceduru mogu kao građanin da završim putem interneta?
- Testni servis: izvod iz zemljišne knjige, u realizaciji: elektronske matične knjige, u pripremi: on-line registracije privrednih društava.
5. Da li Vlada RS planira da u gradovima u RS uvede slobodne wireless zone?
- Radimo na tome već dvije godine, po rješavanju finansija očekujemo pilote u Banjaluci i Istočnom Sarajevu.
6. U kojim segmentima je e-uprava zamjenila upravu i koliko je javnih sredstava ušteđeno na taj način?
- Konkretno: sjednice Vlade bez papira, elektronska pisarnica - sa realizacijom e-potpisa uspostaviće se jedinstveni DMS za rep. upravu.
7. Kakve su mogućnosti e-poslovanja u Republici Srpskoj i BiH?
- Usvojen kompletan zakonski okvir, potvrđen od Evropske komisije. Ko želi da posluje elektronski to svakako može u RS.
8. Na koji način Vlada RS i javne ustanove onlajn komuniciraju sa građanima?
- Putem portala eSrpska, AIDRS i portala Vlade, e-mail, twitter. U planu uvođenje kolaboracionog el. servisa (live video, msg, voice).
9. Koliko je uopšte internet zastupljen u poslovnim i političkim aktivnostima u RS i BiH?
- Još nedovoljno u poređenju sa zemljama EU, slično ili više u odnosu na zemlje regiona
10. Znate li koliko ministara u Vladi RS ima fejsbuk ili tviter nalog i da li preko istog komuniciraju redovno sa građanima?
- Taj mi podatak nije poznat. U svakom slučaju AIDRS takve aktivnosti zagovara i aktivno promoviše.
Zanimljivo na netu
30.4.11 | 0
komentara






















